Kompendium fizika 
(kratki sadržaj učenja i istraživanja u zakonima prirode, karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik 
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind) 
Compendium Physique 
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)

Talasna dužina

Talasna dužina je razdaljina preko koje prelazi talas u jednom periodu odašiljanja. Ovdje imamo direktnu vezu između talasne dužine i frekvencije. Niska frekvencija ide zajedno sa velikom talasnom dužinom i obratno. Talasne dužine su od važnosti na terenu akustike, gdje se radi o odašiljanju zvučnih talasa, kao kod radija i televizijskih komunikacija, gdje se radi o odašiljanju eterskih talasa.
Zvuk se (prenosi) odašilja kroz vazduh sa brzinom od otprilike 340 metara u sekundi.
To znači da jedan ton od 340 Hz ima talasnu dužinu od 340/340 = 1 metar.
Ovo je važno znati da bi smo mogli odrediti koju visinu tona možemo pustiti u sobi . 
Naime pola talasne dužine može da odgovara jednoj manjoj prostoriji da bi smo pratili ton. Ako na primjer jedan ton od 50 Hz ima talasnu dužinu od 340/50 = 6,80 metara.
Za dobar prijem ovog tona prostorija treba da ima dužinu od 3,40 metara.
Tako je za prijem najnižeg tona, kojeg možemo čuti, od otprilike 20 Hz potrebna dužina prostorije od 8,5 metara.
Važno je napomenuti da kod radio prenosa, kad govorimo o AM-traki onda se ustvari radi o talasnoj dužini.
Često govorimo o kratkim-, srednjim-, i dugim talasima (KT, ST i DT).
U stvari jedan zamršen prikaz, jer talasne dužine u ovom slučaju nisu ni od kakve važnosti. Ovdje se zapravo radi o frekvenciji odašiljača na koju se prijemnik treba podesiti. Radio i televizijski talasi ne prenose se u svim slučajevima na isti način.
Talasi sa dužom talasnom dužinom (niske odašiljčke frekvencije) savijaju se prema obliku zemljine površin, to su dugi talasi DT i srednji talasi ST. 
Talasi sa kratkom talasnom dužinom (visoke odašiljačke frekvencije) prenose se naprijed pravolinijski.
To su talasi od KT-prostora, UKT i TV. Frekvencije od UKT i TV stanica tako su visoke da se njihova svojstva izjednačavaju sa svjetlosnim zrakama, zbog čega na zemlji ne mogu premostiti razdaljinu veću od 100 kilometara. Kod satelitskog prijema, zemljina krivulja ne igra posebnu ulogu. Za optimalni prijem radia i TV potrebna je odgovarajuća antena, čija dužina je podešena na talasnu dužinu odašiljača.
Najjači signal se pobuđuje u anteni ako je dužina antene jednaka polovini talasne dužine frekvencije odašiljača. Ovo važi pogotovo za talasne dužine od KT, UKT i TV stanica.
Preračun talasne dužine na frekvenciju i obratno vrlo je jednostavan: talasna dužina u (m) = 300.000 (brzina prenosa u km/s) / frekvencija (u Hz).

Podsjetimo se da je:

MOL - Maximum Output Level
Maksimalni izlazni nivo kojeg zvučna traka, u usporedbi sa IEC-referentnom trakom, može odaslati. MOL daje odašiljačkoj traki najvažniji kriterij kvaliteta: zajedno sa (baznim šumovima) određuje odašiljanje dinamičkog obima kojeg traka može preraditi. 
Jedna dobra vrijednost kod 315 Hz je: 0 dB. I nešto viša vrijednost od nekoliko decibela, koji se još jednom pojave, ukazuje na vrlo dobro odašiljanje za niske tonove. Također dobra vrijednost kod 10 kHz je: -10dB, tamo su visoki tonovi u odnosu na niske tonove manje snažni nego niski tonovi. Mnogi tipovi kaseta imaju visoke vrijednosti (napr. -5 dB), označava veliku kontrolu za visoke tonove i jedno briljantno vraćanje visokih tonova.

Foton
Kvantum elektromagnetne energije, foton je nosač elektromagnetne snage. Energija E od jednog fotona zavisi od talasne dužine prema E=h.c/, gdje je c brzina svjetla i h konstanta od Planka (Planck). Mirujuća masa, električni naboj i pauk fotona sva tri su jednaki nuli; brzina fotona u vakumu jednaka je brzini svjetlosti.

Sekunda
(lat. secundus = drugi, drugi po redu, čime se naznačava da je iza minute ili drugi po redu. ( lat. pars minuta secunda = djelić minute sekunda). Ustvari ovo je jedinica vremena (simbol s ), čija vrijednost dužine trajanja ( po međunarodnom sistemu jedinica) jednaka je 9.192.631.770 perioda zračenja koje odgovara prelazu između dva hiperfina nivoa prelaza osnovnog stanja atoma cezijuma-133.

Refrakcija (lat. refratio = refrakcija, prelamanje svjetlosti)
Promjena prenosnog pravca jednog sjetlosnog talasa. Nastaje kod prelaza iz jedne substance u drugu. U mnogim slučajevima dešava se da je jedan prelomljen svjetlosni talas u drugom dijelu prenesen nazad. Čovjek razlikuje dvije sorte prelamanja: prelamanje veće od normalnog (svjetlosni talas ide u jedan medium u kojem brzina prenošenja postaje veća) i prelamanje prema normalnom (svjetlosni talas ide u jedan medium u kojem brzina prenošenja postaje manja).

Prelomni ugao
Ugao između normalne i prelomljene zrake, ako jedna svjetlosna zraka prelazi granicu između dvije građe.

Radio pelangator (lat. radium, nl. peiling)
Aparat za pelengiranje pomoću elektro magnetnih talasa.