
FIZIKA
PHYSICS
NATUURKUNDE
PHYSIQUE
elementarne
cestice
atom i jezgro atoma
razbijanje jezgra
nukleoni
proton
neutron
elektron
elektron-neutrino
barion
foton
hadron
fermioni:
kvark
lepton
leptoni
elektron
elektron-neutrino
muon
muon neutrino
tauon
tauon neutrino
mesoni
Pion i Kaon
bosoni
gluoni
graviton
termodinamika
Priprema
i piše:
Salih Čavkić
Maasmechelen
Belgium
|

Kompendium
fizika
(kratki sadržaj učenja i
istraživanja u zakonima prirode,
karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind)
Compendium Physique
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)
NUKLEONI
Protoni
i neutroni zajedno nazivaju se ‘nukleoni’ (čestice
jezgra), svaki se nukleon sastoji iz tri kvarka.
Proton (grč. protos-prvi)
Pozitivno jezgro vodikovog atoma čiji
naboj ili opterećenje iznosi jedan pozitivni električni
elementarni kvantum; protoni zajedno sa neutronima nalaze
se u sastavu atomskog jezgra. (up. elektron).
Protoni su čestice jezgra sa pozitivnim električnim
nabojem i sa jednom masom koja je 1826 puta tako velika
kao ona od elektrona. Protoni pripadaju hadronima: čestice
koje su građene iz tri kvarka ( jedan proton se sastoji
iz dva nadkvarka i jednog podkvarka). Na osnovu
standardnog modela fizike protoni su stabilni, na osnovu
velike unifikantne teorije raspadaju se poslije otprilike
1031 do 1032 godine.
Protonsko raspadanje još nikad se nije uistinu utvrdilo.
Protoni čine dio svakog atomskog jezgra; broj protona u
atomskom jezgru naziva se atomskim brojem.
Kod neutralnih atoma broj protona u atomskom jezgru
jednak je broju elektrona koji se okreću oko jezgra.
Neutron
- materijalna pračestica (Chadwick)
koja se javlja u zracima i koja je bez naboja (električni
elementarni kvantum) masa veća od mase protona; pored
jednake mase sa masom vodikovih atoma, razlikuje se od
neutralnih vodikovih atoma mnogo manjom zapreminom čime
se objašnjava njihova jaka prodorna moć. (vidi neutrino)
Podsjetimo se:
Atomski
broj
Veličina koja daje broj protona u jednom
atomskom jezgru jednog elementa. Zbog toga što se
kemijski karakter jednog elementa određuje kroz broj
elektrona oko njegova jezgra (što je u neutralnom atomu
jednako broju protona) upotrebljava se redni broj za
svrstavanje i karakterisanje elemenata.
Jezgro
atoma
Električno pozitivno nabijen unutrašnji dio jednog
atoma. Iznad toga ovdje je koncentrirana masa atoma. Masa
je izgrađena iz protona (električno pozitivnih) i
neutrona (bez naboja).
Veličina im je desethiljaditi dio od jednog atoma.
Elektron
Stabilna elementarna čestica sa negativnim električnim
punjenjem od 1,6 x 10x 10- kg. Elektroni
su negativno
naelektrisani dijelovi atoma. Naziv je dao 1891 god. Džonston
Stone.
Elektron
neutrino
Stabilna elementarna čestica bez električnog punjenja i
sa jednom beznačajnom malom masom (dabome da je elektron
neutrino sam bez mase). Elektron-neutrino (ili preciznije:
anti-elektron- neutrino) proizvodi se prilikom
radioaktivnog raspada neutrona, pri čemu se ujedno
formiraju proton i elektron. Produkcija ide uvijek
uporedo sa produkcijom elektrona, otuda i ime elektron-
neutrino.
Neutrino:
(lat.neutrum - nijedno od obadvoje) neutralna materijalna
čestica manje mase od mase neutrona.
|