
FIZIKA
PHYSICS
NATUURKUNDE
PHYSIQUE

elementarne
cestice
atom i jezgro atoma
razbijanje jezgra
nukleoni
proton
neutron
elektron
elektron-neutrino
barion
foton
hadron
fermioni:
kvark
lepton
leptoni
elektron
elektron-neutrino
muon
muon neutrino
tauon
tauon neutrino
mesoni
Pion i Kaon
bosoni
gluoni
graviton
termodinamika
Priprema
i piše:
Salih Čavkić
Maasmechelen
Belgium
|

Kompendium
fizika
(kratki sadržaj učenja i
istraživanja u zakonima prirode,
karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind)
Compendium Physique
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)
Elektroni
Elektron
Stabilna elementarna čestica sa
negativnim električnim punjenjem od 1,6 x 10^-10 kg.
Elektroni su negativno
naelektrisani dijelovi atoma. Naziv je dao 1891 god. Džonston
Stone.
Elektron
neutrino
Stabilna elementarna čestica bez
električnog punjenja i sa jednom beznačajnom malom masom (dabome
da je elektron neutrino sam bez mase). Elektron-neutrino (ili
preciznije: anti-elektron- neutrino) proizvodi se prilikom
radioaktivnog raspada neutrona, pri čemu se ujedno formiraju proton
i elektron. Produkcija ide uvijek uporedo sa produkcijom elektrona,
otuda i ime elektron-neutrino.
Sažeto iz prošlog gradiva.
Da ne zaboravimo, podsjetimo
se da je:
Elektronvolt
Energija koju dobiva jedan elektron kada pređe naponsko polje
od jednog volta. Elektronvolt (eV) jednak je 1,62^-10 joule.
Jedinica se često upotrebljava da bi se izrazila energija fotona,
ili da bi se prikazala masa elementarnih čestica (masa i energija su
ekvivalentni prema Ajnštajnovoj poznatoj formuli E=mc2
).
Foton
Kvantum elektromagnetske energije, foton je nosač
elektromagnetske snage. Energija E od jednog fotona
zavisi od talasne dužine prema E=h.c/, gdje je
c brzina svjetla i h konstanta od Planka
(Planck). Mirujuća masa, električni naboj i pauk fotona sva tri su
jednaki nuli; brzina fotona u vakumu jednaka je brzini svjetlosti.
In Memoriam
Szilard
Leo
Mađarsko-američki
fizičar (1898-1964), profesor biofizike u Čikagu (Chicago-1946).
Razvio je sa Čelmersom (Chalmers) prvu metodu za podjelu
izotopa (1934-1935). Napisao je sa Telerom (Teller),
Vagnerom (Wagner) i Ajnštajnom (Einstein) pismo za
predsjednika Ruzvelta (Roosevelt), kojim je bila naznačena
važnost razvoja i izrade ovog oružja (1942-1946). Međutim
direktnu upotrebu istoga je odbacio; poslije II-svjetskog
rata zastupao je mišljene za mirnodopsku upotrebu
atomske energije.
|