DIGITALNA TEHNIKA ili DIGITALNA ELEKTRONIKA - ŠTA JE PRAVILNO?

Nedavno naiđem na stranicu (splitskog fakulteta) gdje su upisani ispitni zadaci za studente, tamo stoji: "DIGITALNA ELEKTRONIKA", malo sam se iznenadio ali šta se tu može svako zove onako kako to smatra za shodno. Vidim da su neki izgubili u vremenu i još uvijek kasaju po dobro uvježbanom putu klasične izobrazbe. Međutim, ovakva definicija danas je potpuno pogrešna. Naime ovdje se radi o predmetu: DIGITALNA TEHNIKA ili PRAKTIČNA DIGITALNA TEHNIKA, (DT ili PDT), ona jeste proizašla iz elektronike i još uvijek je jedan njen smjer odn. pravac ali to nije čista elektronika, s obzirom na definiciju elektronike.

Ovo je jedan novi pojam, kao što je elektronika u odnosu na elektrotehniku. Dok se elektronika bavi općenito analognim sklopovima i sistemima, digitalna tehnika je njen specijalizovani dio baziran na binernom brojnom sistemu sa tačno određenim funkcijama i algebarskim pravilima, kao most i veza između klasične elektronike i informatike. Jeste, istina je da se i digitalna tehnika bavi pretvaranjem iz digitalnog u analogno i obratno. Međutim ovdje se radi o tehnici koja ima za to tačno definisan binerni sistem i princip rada po Bulovoj (Boole) algebri, kasnije treba i ovdje nešto dodati. Znamo da je algebra dio matematike gdje se proučavaju osobine zbirova, pri čemu prema jednom ili više zakona dva elementa mogu biti kombinirana do jednog trećeg. U algebri za srednje škole ravnamo se prema zbiru stvarnih vrijednosti brojeva, koji prilikom sabiranja i množenja proizvode treći stvarni broj. U modernoj i apstraktnoj algebri istražujemo opće osobine zbira, odvojeno od onoga što elementi sada precizno predstavljaju.

Ovdje se samo kontroliše, dali zakon kombinacija od nekoliko elementa ispunjava zahtjev, isti princip zastupa i DIGITALNA TEHNIKA, i zato je ona zasebni dio elektronike kao što je algebra dio matematike. Znam da neupućeni tek ovlaš prelaze preko ovog veoma važnog predmeta zato trebam napomenuti: DIGITALNA TEHNIKA može da nađe mjesto u svim predjelima elektronike isto kao što je linijarna algebra osnova za sve predjele matematike, a upotrebljava se u klasičnoj mehanici, kvantum-mehanici, statici i ekonometriji. Neko će reći da se ovdje radi o proučavanju linearne strukture. Da, jer jedan zbir ima linijarnu strukturu ako je u zbiru na jedan određen način sabiranje i množenje definirano sa stvarnim brojevima. Znamo da se ovakav zbir naziva vektorski prostor, a njegovi elementi vektori i njih susrećemo u mjerenjima i analizama, ovdje se dotičemo MJERNE I REGULACIONE TEHNIKE, dijelom i informatike, koja je isto tako parcijalni dio elektronike, kao i DIGITALNA TEHNIKA.

George Boole (1815 - 1864) Claude Shannon (1916-2001)

Pored toga na istoj stranici je napisano: Boole funkcije, Boole operatori itd. To je uredu ništa protiv da se ime piše orginalno na engleskom. Samo je pitanje kako će ga ko čitati, da li Bul ili Bol? Ovdje bih isto napravio jednu ispravku: George Boole, (Džordž Bul) 1854 godine napisao je knjigu pod nazivom "An Investigation of the Laws of Thought". "Istraživanje zakona mišljenja", u kojoj je obradio zakone što čovjeku zaokupljaju misli (kako su onda novine pisale a neki često i danas tako definišu). Dosta kasnije, Claude Shannon (Klod Šenon), ipak za nas davne 1938 godine publicirao je jednu raspravu titlovanu kao: "A Symbolic Analysis of Relay and Switching Circuits". "Simbolička analiza releja i prekidačkih kola". U njoj je Klod Šenon prikazao metodu u kojoj su sklopovi sa prekidačima predstavljeni matematičkim izrazima.

Metoda Kloda Šenona bazira se na tzv. Bulovoj algebri, zato se tzv. Bulova algebra naziva i sklopna algebra. Ova metoda, koju je publikovao Klod Šenon, postaje opće upotrebljiva i primjenjiva. U Bulovoj algebri čovjek poznaje dvije moguće vrijednosti za jednu presudu. Postoji samo jedna presuda, ili cijela "istina" ili cijela "neistina". Istinu postavljamo kao "1", a "neistinu" kao "0". Već mnogi znaju da: "1" nazivamo logički 1, a "0" logička 0.Sa ovim želim dati na znanje da čovjek u binernom brojnom sistemu ne misli na količine već na stanja. Bulova algebra je naročito primjenjiva na sklopove sa prekidačima i logičkim vratima. Kod prekidača poznajemo dva stanja; "zatvoreno" i "nezatvoreno" stanje, bolje rečeno; "prekinuto" i "neprekinuto" stanje. Kad kažemo "zatvoreno" stanje možemo istovrijedno misliti na "istina", a "nezatvoreno" stanje; "neistina". Također je moguće i obratno. Zašto sve ovo napominjem, zato što se radi o zakonima i pravilima koji su Arapima kao vrsnim matematičarima onog vremena bili veoma dobro
poznati.

Sredinom druge polovine prvog milenija n. e. veoma davno 780-830. godine, arapski matematičar Mohamed ibn Musa opisao je elementarnu računsku znanstvenost, koja je doprinijela širenju decimalnog pozicionog sistema. Sa naziva titla njegove knjige "Hisab al-gabr ve al mukabalah" (pregrupisano i nasuprot postavljeno) preuzeta je riječ algebra. Uz to latiniziranjem njegova imena nastala je riječ algoritam. Mnoge činjenice navode da je Džordž Bul u njegovoj knjizi uzeo mnoge stvari koje su arapski matematičari prije njega napisali. Između ostalog on nije ni spomenuo odakle je to prenio i čijim se pravilima služio. Nažalost ni njih sve nije postavio u red. Od 19 algebarskih pravila 2 se pripisuju Morganu. Mada svi kojima je poznat Kur'anski Ajet: "Nad vama je DEVETNAEST", shvatiće da se ovdje radi o 19 algebarskih pravila koja su omogućila današnju eru automatizacije.

Nisam vjerski fanatik, čak smatram da nisam ni dobar vjernik te mi niko ne može pripisati jednostranost ili naklonost. Ali nije ni fino da neko zbog religioznih antipatija osporava ili namjerno izostavlja da spomene izvor informacija, a što se često dešavalo u historiji. Nauka, ni u kojem slučaju, ne smije da podlegne ovakvim praksama u interesu čovječanstva i daljeg prosperiteta. Ovdje iznosim samo neke od činjenica, zbog kojih postavljam prefiks (tzv. takozvana), jer to je moje pravo da sumnjam da on nije prvi stvarni autor tih pravila.

Međutim danas u vijeku novih tehnologija definicija autorstva često je nedostatna, upravo zbog toga što je strukovni zahtjev širih razmjera i spektar usmjerenih poziva mnogo veći. Procesorska tehnologija danas je podijelila i onako nekad sveobuhvatnu elektroniku u različite pravce, elektronika je već napravila značajan stupac u povijesti te zbog širokog obima djelovanja isto tako se dijeli na više različitih, iako na oko srodnih, pravaca. Njeni proizvodi 'Internet' i 'Eternet'; sa sobom donose niz novih mogućnosti i poziva koji su sve do jučer bili nepoznati.

Sve u svemu DIGITALNA ELEKTRONIKA je nepravilan naziv, osvrtom na primijenjenu logiku i dijapazon primjene trebalo bi da stoji DIGITALNA TEHNIKA. Isto tako današnja AUDIO-VIZUELNA TEHNIKA je također jedan novi pravac. Ovaj poziv sam za sebe ima dovoljno velike zahtjeve što od njega zahtijevaju elektronski mediji, danas s pravom možemo reći "industrija" koja godišnje okreće milijarde dolara profita i kojoj treba sve više kadrova izričito specijaliziranih u ovom pravcu.

Pojavom INTERNETA i ETERNETA ovaj poziv je još više zahtjevan. S obzirom da obuhvata prostor elektronike i digitalne tehnike, značajniji zbog svog digitaliziranog karaktera, on je nezaobilazni faktor u službi medija i zato zahtijeva da bude zasebni poziv, kako se u nekim zemljama sa uspjehom već prakticira.

Ing. Salih Čavkić 

10.11.2000