Binerni brojni sistem
Riječ "binerni" dolazi iz
latinskog jezika u kojem BI - znači dva (2).
Dakle to je jedan dvocifreni sistem. Zapravo sistem od dva znaka: 0 i 1. (nula i jedan).
Binerni sistem postaje nezaobilazni faktor u primjeni novih
integriranih računskih elemenata.
Za laika zvuči nevjerovatno da se jednim brojnim sistemom sa dva
znaka ili dva različita bita, (bit je kratica od binary
digit - binerna cifra), sve može obračunati, upisati i memorisati.
Binerni brojni sistem nastao je zbog
toga što u elektronskoj obradi podataka mogu se razgraničiti samo
dva stanja. Istina (1) i neistina (0).
Ova dva binerna stanja kraće se označavaju sa 0 i 1
Kasnije ćemo vidjeti da se također primjenjuje za
označavanje višeg i nižeg naponskog nivoa:
- viši naponski nivo = 1
- niži naponski nivo = 0
Ako govorimo o stanjima onda podrazumjevamo samo dva stanja:
otvoreno i zatvoreno stanje.
| Elektronski dio |
Stanje 0 |
Stanje 1 |
| Relej ili prekidač |
otvoreno |
zatvoreno |
| Tranzistor ili chip |
ne provodi |
provodi |
| Električni impuls |
Impuls nije prisutan |
Impuls prisutan |
Jedinična vrijednost: 0 i 1
Baza sistema: 2
Najveća jedinična vrijednost: 1
Vrijednost mjesta: 20=1, 21=2, 22=4,
23=8, 24=16, 25=32, 26=64,
27=128, itd.
Za bolje razumijevanje načina brojenja u
binernom brojnom sistemu služi ova tabela.
|
16(24) |
8 (23) |
4 (22) |
2 (21) |
1 (20) |
Decimalni broj |
|
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
|
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
1 |
|
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
2 |
|
0 |
0 |
0 |
1 |
1 |
3 |
|
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
4 |
|
0 |
0 |
1 |
0 |
1 |
5 |
|
0 |
0 |
1 |
1 |
0 |
6 |
|
0 |
0 |
1 |
1 |
1 |
7 |
|
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
8 |
|
0 |
1 |
0 |
0 |
1 |
9 |
|
0 |
1 |
0 |
1 |
0 |
10 |
|
0 |
1 |
0 |
1 |
1 |
11 |
|
0 |
1 |
1 |
0 |
0 |
12 |
|
0 |
1 |
1 |
0 |
1 |
13 |
|
0 |
1 |
1 |
1 |
0 |
14 |
|
0 |
1 |
1 |
1 |
1 |
15 |
|
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
16 |
|
1 |
0 |
0 |
0 |
1 |
17 |
Iz gornje tabele vidimo da pored
jedinične vrijednosti veliki značaj ima vrijednost mjesta.
