Kompendium fizika 
(kratki sadržaj učenja i istraživanja u zakonima prirode, karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik 
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind) 
Compendium Physique 
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)

RAZBIJANJE JEZGRA - ATOMARNA FUZIJA

Razbijanje (cjepanje) jezgra atoma

Cjepanjem jednog teškog jezgra u dva poluteška jezgra, to je jedan fizički proces prilikom kojeg se oslobađaju neutroni i energija jezgra. Cjepanje jezgra javlja se spontano kod težih transuranskih elemenata; kod drugih materijala je ovakva mogućnost na prvom redu onda ako je pridodana dodatna energija kojom se jezgro dovedi u instabilno stanje. Ovo dodavanje energije moguće je za takozvane razbijene čestice, 233_U, 235_U, 239_PU (poznate kao: uran-233, uran-235 i plitonijum-239), a proces navođenja postiže se sa neutronima. Kod svakog procesa u kojem dolazi do neutronskog razbijanja jezgra istovremeno dolazi do oslobađanja dva ili tri nova neutrona čime se može pobuditi samoincijalna lančana reakcija.
Naprimjer; razbijanje male količine urana ima za učinak neviđeno veliko oslobađanje energije, isto kao jedna atomska bomba. Ova energija spoznajom ne dolazi direktno od neutrona koji uzrokuju proces cijepanja, jer to teče prilično polako i nema mnogo energije. Odgovor leži u samom jezgru jer u njemu je sbijena velika količina energije, sve dotle dok se ne oslobodi neutron koji dovodi do oslobađanja ove energije.
Kada se izvode tačnija mjerenja primjećuje se da prilikom razbijanja odn cjepanja jezgra nestaje vrlo mali gubitak mase.
U sličaju da se mase, od čuvenih čestica ( neutron i atom iz urana), zajedno pomješaju i uporede sa masom formiranog atoma i proizvedenih neutrona, onda izgleda da nedostaje jedan dio mase. Gdje se ona nalazi ?
Odgovor nalazimo u Ajnšajnovoj teoriji relativiteta.

Iz Ajnštajnove teorije relativiteta znamo da masa slijedi energiju i može prelaziti jedna u drugu, naravno po poznatoj formuli : E = m.c²

Ovdje je: E = energija u džulima (Joule) dok je: m = masa i c = brzina svjetla = 299790 km/s.

Na osnovu Ajnštajnove formule, energija sadržana u 1 gramu materije jednaka je:

Elektronvolt - (Simbol:eV)
Elektronvolt je kinetička snaga energije koju jedan elektron primi ako u jednom električnom polju prolazi potencijalna razlika od 1 V.

onda je E = 212 MeV (po razbijenom jezgru)

Ova se energija oslobađa pod različitim oblicima: premještanje mase (mehanički), blicevima (optički, toplotno sa posljedicom podizanja temperature) i radioaktivnim zračenjem energije.

 
 

We rated with ICRA