Kompendium fizika 
(kratki sadržaj učenja i istraživanja u zakonima prirode, karakteristika materije i energije)
compendium physics - kort samenvatting natuurkunde
Kurzfassung Physik 
(Lehre von unbelebten Dingen der Natur, die exakt meßbar sind) 
Compendium Physique 
(recherche des lois de la nature, les caractères du matériel et de l'énergie)

KVANTUM TEORIJA

Kvantum teorija
Fizička teorija kojom čovjek može opisati pokrete i ponašanje čestica (u sistemu). Nastala u početku 20-tog vijeka, tada je izgledalo da ove čestice ne zadovoljavaju opisima klasične mehanike.
Jedan važan odstupni zaokret je činjenica da se energija može pojaviti samo u određenim količinama, pri čemu se veličina određuje kroz građu i sastav sistema (napr.atom). Za opisivanje ponašanja čestica postoji veliki broj veličina, kvantum brojeva, povezanih, koji se mogu pojaviti samo u diskretnim vrijednostima.
U kvantum teoriji čovjek na primjer razlikuje kvantum mehaniku, gdje naizmjenični rad čestica sa drugim česticama (u sistemu) centralno stoje; jedan važan matematički opis se daje kroz talasnu mehaniku, pri čemu se predviđaju rješenja Šredingerovih (Schrödinger) upoređenja, ove teoreme predviđaju ponašanje čestica u nekom sistemu. Na ovaj način može se zaključiti izgradnja atoma vodika, ali napr. također provodljivost metala. Pritom također razlikujemo kvantum elektrodinamiku.
Kvantum teorija je uvijek na prvom redu važan istraživački teren u teoretskoj fizici, zbog toga što su: teorija relativiteta i kvantum mehanika sve do sada na nezadovoljavajući nivo međusobno dovedene u vezu.

Kvantumski skok (kvantumski prelaz) 
Skok jednog elektrona u atomu sa jedne putanje na drugu (kvantumsko stanje). Opaćnito rečeno prelaz jednog sistema iz jednog u drugo kvantumsko stanje.

Nastalo stanje ili zatečeno stanje
Stanje u kojem se zateče atom kada se u njegovu putanju sa velikim mlazom ubaci elektron nakon dovoda energije.

Kvantumski postulat
(kvantum hipoteza) Pojedine fizičke veličine mogu preuzeti samo diskretni broj vrijednosti. Ovo je prvi put 1901 god. formulirao Planck za energiju (toplote) koju neko tijelo može preuzeti ili zračiti.

Konstanta
Konstanta je karakteristična veličina koja zadržava istu vrijednost tokom nekog procesa ili tokom promjena drugih veličina. Dok su relativne konstante veličine one što ne ovise o promjeni nekih veličina, ali ovise o promjenama drugih (primjerice vrelište tekućina je konstanta samo uz stalan pritisak), apsolutne konstante, poput brzine svjetlosti ili Planckove konstante, ne mijenjaju se ni pod kakvom promjenom uvjeta.