Uvod
Pri samoj pomeni riječi izumitelj ili pronalazač većina
ljudi će prvo pomisliti na Thomasa Alvu Edisona,
koji inače ima veliki broj izuma registriranih na
njegovo ime, najpoznatiji su električna sijalica i
gramofon.
Na pitanje tko je izumio radio djeca u školama će
jednoglasno odgovoriti Markoni, što nije tačno.
Veliki izumitelj, pronalazač i genije koji je stvarno uveo svijet u
20-ti vijek, veoma čudno ali stvarno je manje poznat,
i ne samo to, već postoji veliki broj svijeta koji
nikad nije ni čuo za njega. Niti to da je GENIJE
STOLJEĆA, Nikola Tesla (1856-1943) mnogo bolje, nego
tvrdokorni polupismeni biznismen Edison, upotpunio
sliku pravog izumitelja sa iznad toga mnogo većim
znanstvenim intelektualnim i intuitivnim znanjem.
Njegovi su i principi po kojima radi daljinski
upravljač našeg televizora, visokofrekventna lampa
i više od dvije stotine drugih patenata. Radove ovoga
giganta znanosti, međutim, najčešće su prisvajali
drugi. Život i djelo ovoga pokradenog i pomalo čak
i kod nas zaboravljenog genija protekao je u istraživačkom
radu, čestitosti, a završio u siromaštvu i samoći.
(Nikola Tesla je rođen u noći između 9. i 10. jula 1856. godine u
selu Smiljani, kraj Gospića (Lika, Hrvatska), od oca Milutina i
majke Đuke. Umro je u Njujorku, 7 januara, 1943 godine.)
Koliko je on sposoban izumitelj i tehničar mnogi primjeri govore da
je čak u stanju da njegove ideje provede u radno-funkcionalne
uređaje, jer Tesla nije neko kao Edison koji godinama pokušava da
napravi žičicu za lampu - on je čovjek velikih vizija. Ali dabome
najveće vizije koja je krenula sa zemlje i koja za njegovo vrijeme
najmanje jedan vijek kroči unaprijed.
Pojedinci govore o hiljadu godina, iako to izgleda
smiješno, ipak što se više čovjek upoznaje sa životom
i radom ovog neobičnog čovjeka, izumitelja, toliko
više je opčinjen mišlju i takvim mogućnostima.
Danas je sve više organizacija i udruženja koje se
bave proučavanjem svakojakih aspekata njegova rada,
uz to mnogi pokušavaju da naprave slične uređaje
kakvima se Tesla služio u njegovim eksperimentima.
Takav je on, suprotno onome što su nam predočili u
historijskim knjigama, zapravo Tesla, on je stvarni
izumitelj radija, vakumske radio cijevi, i
rentgenskog aparata. Tesla je također u smjeni
stoljeća udario fundamente radaru, neonskom- i TL-
osvjetljenju, auto bobini, i u suštini čak i
internetu kada je rekao: "ljudi će moći da se
međusobno gledaju dok razgovaraju i razmjenjuju
poruke".
Njegovi vizuelni koncepti i predviđanja su također
obruč komunikacionih satelita oko Zemlje, u primjeni
elektroterapije, MRI-skanera, superštedljivih motora
i eficijentnih bezlopatičnih turbina.
Iznad svega toga on je vjerovao u bolju budućnost za
cijeli svijet (čovječanstvo), bazirao se zato na
fenomenu električne naizmjenične struje. Da bismo
shvatili ogromnu važnost svega ovog trebamo prvo
realizirati nekoliko fundamentalnih tehničkih stvari.
Čudo
naizmjenične struje:
Ako uzmemo u obzir da postoji fundamentalni zakon
koji određuje ponašanje električne struje, zvani "Omov
Zakon". Ovaj Zakon određuje međusobnu relaciju između
otpora provodnika, jačine struje (s tim isto i
gubitak) izgleda veći ako se struja povećava. Zbog
toga što potencijalna električna energija koja se
preko takvog jednog provodnika (recimo električnog
kabla) transportira određena je u produktu jačine
struje i napona, totalni transportni gubici su
najmanji kada se jačina struje što je moguće više
smanji, a napon naprotiv što je moguće više poveća.
To za nas nije više nikakav problem, jer naš
naizmjenični napon može se po potrebi povećavati i
umanjivati, po našoj želji, pomoću transformatora.
To je i razlog da najvažnije visokonaponske vodove
ekstremno visokih napona provodimo (pretpostavimo do
oko 500.000 volti). Naš preneraženi razvoj
poluprovodnika u elektronici u posljednjoj deceniji,
bez ovog jednostavnog načina izmjene napona bio bi
nemoguć (napon u našem kompjuteru je naprimjer 5 i
12 volti). To je ustvari bio, niko drugi do Nikola
Tesla kojem možemo zahvaliti da je primjenu
naizmjenične struje napravio uspješnom.
Kada je 1884 god. kao siromašni pravoslavac (iz Hrvatske,
tadašnje austro-ugarske monarhije) došao u SAD,
Edison je slavio svoj veliki trijumf kao izumitelj
električne žarulje i njegova kompanija je punom
parom bila zauzeta poslom da Njujork Siti (New York
City) snabdije sa mrežom kablova i električnih
centrala ..... sa jednosmjernim generatorima.
Svaki kvart ili oveća zgrada morali su imati po
jednu svoju centralu jer je veliki gubitak energije
na udaljenost kod jednosmjerne struje, a pored toga
su česti kvarovi izazvani zagrijavanjem kablova.
Tesla je dokazao da su njegovi naizmjenični
generatori (bazirano na njegov pronalazak naizmjeničnog
generatora ili alternatora) mnogo eficijentniji i
pored toga mnogo sigurniji. Ovo je razljutilo Edisona, koji se ponio kao pravi nitkov, dao je na znanje da
ne postoje stvari koje ostavlja nezavršenim, počeo
je da omalovažava i potkopava Teslu i njegovo mišljenje.
Otišao je tako daleko da je elektrokucirao životinje (pse i mačke
lutalice)
da bi dokazao kako je opasna naizmjenična struja.
Mada je to u stvarnosti obrnuto, jer visoke struje
koje teču kroz jednosmjerni kabl pri kuršlusu
stvaraju opekotine.
Tesla je često i rado demonstrirao jedan drugi aspekat
naizmjenične struje pri čemu je frekvencija
podignuta ( na 100.000 Hz i više umjesto 50 Hz koji
se nalaze u našim mrežama). Ovakav napon ne protiče
kroz tijelo već preko površine tijela i pri tom sa
veoma niskom jačinom struje tako da se svijetleće
lampe sa golim rukama mogu držati dok se kosa
uspravno diže i varniči što izgleda kao prava
vatra.
Ovakvi spektakularni prizori, pri čemu treba
napomenuti da nisu isključene opasnosti, još se i
dan danas prikazuju.
Od velikog su praktičnog značaja njegovi
fundamentalni izumi za naizmjenične generatore i
motore, kao i 3-fazni jaki motori koji još uvijek čine
srce naše današnje industrije.
Na kraju kad je pronašao financijsku potporu preko
bankara J. Pierpont Morgana i od Georga Westinghouse
koji je proizvodio njegove motore i generatore i uz
to postavio jednu za Edisona konkurirajuću električnu
kompaniju (sa prvom hidrocentralom na Niagara
vodopadima).
Ovo je stvorilo neprijateljske osjećaje u Edisonu,
pogotovo je u njemu narasla mržnja kad je morao
priznati da nije u pravu te i sam preći na naizmjenični
napon, zbog toga je sve od sebe dao i učinio da bi
ime Tesla zauvijek nestalo iz školskih knjiga.
Ing. Salih ČAVKIĆ
Nastavak
na drugoj stranici ---->
