Blez Paskal (Blaise Pascal,
1623-1662)
Očito
je da Pascal nema onu osobinu filozofskog umovanja poput Descartesa;
on je aforističan, fragmentaran, nedorečen, stoga mnogima teško
shvatljiv.
Na isti način je pisano i Pascalovo najvažnije djelo ‘Pensees’ odn.
'Misli' objavljeno poslije njegove smrti, prema bilješkama koje su
nađene u ostavštini. U tim su bilješkama zapisi i razmišljanja u
posljednjih nekoliko godina njegova života dok mu je krhko zdravlje
nagrizala bolest. Veliki duševni napori vodili su ga u vjerski
misticizam. Misli se bave egzistencijom. Pascal je bio izvrstan
stilist, sjajan i duhovit polemičar što je pokazao u Pismima
provincijalcu koja su nastala u polemici s jezuitima oko teoloških
pitanja. Braneći jansenizam na pariškoj Sorboni, pretvorio je
teološku raspravu u zabavnu razbibrigu za otmjeni svijet.
U kontakt sa jansenizmom došao je preko njegove sestre Jacqueline
Pascal koja je još 1648 imala plan da stupi u kloster Port-Royal.
Familija je bila dosta pobožna. Ovaj kloster je bio poznat po tome
što je prakticirao jansenističko učenje. Etienne Paskal je zabranio
njegovoj kćerci da za njegova života pristupi u kloster. Odmah nakon
njegove smrti u septembru 1651 ona je ipak pristupila u redovnice
klostera. U tom vremenu slijedio je, kako je Blaise to nazivao,
svjetski period. Njegovo krhko zdravlje sada je je toliko loše da su
mu doktori pripisali apsolutno mirovanje. U ovom vremenu je nastao
njegov interes za čovjeka, zbog čega je on ostatak života posvetio
ovim studijama. Kraj njegove svjetske periode dolazi u 1654 godini.
U njegovom kaputu, nakon njegove smrti, pronašli su pergament koji
se zvao 'Mémorial' Sjećanje. Ovaj papir je bio u postavi njegova
kaputa od 23 novembra 1654. Niko u njegovoj okolini nije znao za
postojanje ovog komada. Ovaj komad je obuhvatao religiozni
doživljaj. Nakon tog dana se povukao u kloster Port-Royal gdje je
živjela i njegova sestra kao redovnica.
Pored filozofije važan je Pascalov udio u znanosti. Njegova rana
intelektualna zrelost došla je do izražaja u 16. godini kada već
rješava najsloženije matematičke probleme, piše raspravu o
presjecima i postavlja teoremu, poslije nazvana Pascalova teorema.
Prvi je konstruirao mehanički stroj za računanje.
Otkrio je pravila djeljivosti nekog broja bilo kojim drugim brojem
i sastavio takozvani Pascalov trokut.
Istraživao je pritisak plinova i tekućina, otkrio je način rada
barometra.
Proučavao je osnovni zakon hidrostatike.
Pascalove filozofske misli i danas su aktualne jer su plod dubokog
poznavanja ljudskog bića koje, suočeno s ograničenošću svoga razuma
i osjetila, oduvijek nastoji dokučiti istinu između srca i uma.
U njegovim posljednjim godinama (1659-1662) on je naime bio zauzet
pripremama za njegovu smrt i predstavu knjige 'Pensees'. Ovaj
svjetski popularni rad obuhvata Pascalova mišljenja o čovjeku.
Umro je u Parizu 19. augusta 1662. u strašnim grčevima od raka.
Salih Čavkić
