Gaus, Johan Karl
Fridrih
(Jochann Karl Friedrich Gauss (30.04.1777 - 23.02.1855)
Njemački
matematičar i naučnik, profesor u Göttingenu. Njegov radni teren je bila
matematika. Postao je poznat po ključnom doprinosu razvoju teorije
brojeva, analize, diferencijalne geometrije, geodezije, magnetizma,
astronomije i optike.
Brojne anegdote svjedoče da je Gaus bio čudo od djeteta, što se
moglo primijetiti u vrijeme njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti
još u vrijeme dok je imao dvije godine.
Prva matematička otkrića ostvario je u ranoj mladosti.
Završio je svoje najznačajnije djelo 'Disquisitiones Arithmeticae'
(Aritmetička istraživanja), kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine,
iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac
za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a
dao joj je oblik koji i danas ima, uz to označilo ga je kao
ustanovitelja moderne računske teorije.
Također je
dao njegov prilog u razvijanju diferencionalnih mjerenja i
ne-euklidske mjerne nauke. Zbog njegove velike popularnosti nazivali
su ga 'princ znanosti'.
Uz Arhimeda, Newtona i Eulera smatra se jednim od najvećih
matematičara u historiji.
Kralj Hanovera Džordž V povodom Gausove smrti, 1855 godine, naložio
je da se iskuje novac posvećen Gausu kao Kralju matematičara. On je
za svoje suvremenike bio suveren matematičara, odnosno princeps
mathematicorum. I s punim pravom su ga mogli tako smatrati i
cijeniti, jer skoro nema oblasti u teorijskoj i primijenjenoj
matematici njegova vremena, od teorije brojeva, algebre i analize,
do primijenjene matematike, astronomije i fizike, u kojoj njegov
genije nije ostavio dubokog traga. Napisao je preko osamdeset
obimnih naučnih rasprava. Svaka od njih, dubinom problema koje
tretira i novinom metoda sa kojima se ti problemi rješavaju,
predstavlja odlučan datum u razvitku odgovarajuće teorijske, odnosno
primijenjene matematike.
(G) Gauss je jedinica jačine magnetnog polja, po njemu nazvana.
Magnetno polje na površini Zemlje iznosi oko 0,31 gausa.
Stariji se sjećaju njegova lika sa njemačkih novčanica.
Salih Čavkić
