Čarls Vatston (1802-1875)
Britanski fizičar, profesor u Londonu (1834).
Radni teren: zvuk i elektricitet.
Pronalazač (koncertina) jedna vrsta harmonike 1829 god., prethodnika telegrafa 1837 god.; sa Kukom (W.F.Cooke) i stereoskop.
Poboljšao je električni generator 1841 god.
Vatstonov most: postavka za tačno mjerenje električnih otpora u jednom električnom strujnom kolu.
Mjerni most
Sklop u kojem se može izmjeriti impedancija otpornika, navojnice i kondenzatora, upoređenjima sa drugim impedancijama.
Već spomenuti Vatstonov most kojim se može izvesti nulto mjerenje.
Jedna komponenta koja za
razvoj elektrotehnike ima veoma veliki značaj to je relej.
Već spomenuti Britanac Čarls Vatston,
(koji je nešto kasnije bio poznat po njemu je nazvan most
'Vatstonov most'
), došao je prvi na
ideju da napravi prekidač sa jednim odvojenim upravnim i preklopnim
dijelom. Ovaj, u 1834 godini, predstavljeni pronalazak radio je sa
jednim magnetom u obliku igle, koji se uvlačio u jednu navojnicu
(nakon uključivanja) i po redu dva kontakta su (ponovo) umakana u
posudicu sa živom. Jedna praktična i upotrebljiva verzija ovoga
primjera izrađena je 1937 od nekog tko će o sebi moći još dosta
toga reći.
Naime to je bio niko drugi do Samuel Morze. On je primijenio jedan
elektromagnet sa željeznim jezgrom, kojim je fungirala kontaktna ručica
što je privlačila anker. Kada bi isključio protok struje kroz
magnetnu navojnicu, kontakt je prekinut pomoću jedne povlačne
opruge. To je ličilo na relej kojega danas poznajemo.
Vilijam Tomson Kelvin od Larga
(William Thomson, Kelvin of
Largs 1824-1907)
Engleski fizičar koji je u 1892 dobio plemićku titulu. Kao
profesor u Glazgovu (Glasgow, 1846) njegov radni teren termodinamika
(tada nauka o grijanju) definisao je apsolutnu toplotnu skalu
nazvanu (Kelvinova skala); dao je jedan opis o pojmu entropije.
Kelvinov most; varijanta Vatstonovog mosta, pogodan za mjerenje
manjih otpora. Upotrebljava se izmedju ostalog kod ohmmetra koji
treba da mjeri vrlo niske temperature.
Kelvinova vaga; vaga
pogodna za mjerenje radne snage kod struja. Na jednoj ručici je
postavljena navojnica koja stoji unutar uticajne sfere druge pričvršćene
navojnice. U vrijeme dok kroz obadvije navojnice protiče struja one
preko indukcije snažno djeluju jedna na drugu što se mjeri kontra
težama.
[Nastavlja se ...]
Salih Čavkić
