TELEFON
U vrijeme velikog vala eksperimentiranja i istraživanja koji je
nastupio nakon definisanja osnovnih vrijednosti elektriciteta: Volt,
Amper, Ohm, istraživači su takorekuć svakodnevno svijet opčinjavali
novim izumima do tada neviđenom brzinom. Neki od tadašnjih izuma
ostavili su trag sve do današnjih dana. Ekspanzija istraživanja
uzimala je sve veći zamah, jer jedni izumi su za sobom povlačili
druge, pa ipak je jedan izum Aleksandra Grahama Bela (Alexander
Graham Bell) interesantan i zbog toga što je na njegovom
principu napravljen telefon koji se zadržao sve do današnjih dana,
normalno uz niz novih dodataka i poboljšanja.
Svijet je tada već imao Morzeov TELEGRAF, mada su se linije često
kvarile zbog loše izolacije, kvaliteta kablova te zbog raznih
prekida, bilo zbog plemenskih ratova, zemljotresa i dr. vremenskih
neprilika, Svijet je ipak dosta koristio ovaj način komunikacije ali
za razliku od telefona on je suhoparni način prenosa informacija.
Telefon je ljudima omogućio da se vlastitim glasom obrate određenoj
osobi, bez da neko drugi čita i kodira njihovu pisanu ili diktiranu
poruku, kao što je to slučaj kod telegrafije. Znači, telefon je
označio i novu eru intimnosti, ovome aparatu, koji je danas naša
svakodnevnica i bez kojeg ne možemo zamisliti život i rad, udario je
temelje Alexander Graham Bell.
Bel, Aleksander Graham (Bell, Alexander Graham)
Rođen u Edinburgu, 3 marta 1847, njegova majka je bila gluha te
zbog toga su njegov otac i djed istraživali načine gluhonijemog
govora i komunikacije. Upravo ovo je bio uzrok da već 10 marta 1876
napravi prototip telefona i izgovori prve historijske riječi "Mr.
Watson, come here. I want to see you." Ovim je Bell uhvatio
utrku sa njegovim kolegama istraživačima koji su mu visili za vratom
sa manje više istim pronalascima.
Godine 1870 poslije smrti njegova dva brata porodica je emigrirala u
Kanadu.
Godinu dana kasnije bio je učitelj u gluhonijemoj školi u Bostonu,
Massachusetts, USA.
Međutim Bell nije samo učio gluhonijeme govoriti odn. komunicirati
već je upotrijebio i njegovu inicijalnu privrženost pronalazaštvu.
Pokušavao je da eksperimentira sa telegrafom ali od toga nije bilo
skoro ništa.
Tek 1874 dobio je novu ideju, bio je uvjeren da postoji mogućnost da
se ljudski glasa prenese elektromagnetnim talasima. Poslije dvije
godine istraživanja bio je na tragu.
Konačno su Bell i njegov suradnik Tomas Vatson (Thomas
Watson) napravili prvi historijski razgovor 10 marta 1876
godine. Iste godine je dobio i patent za njegov pronalazak.
Slijedeće godine 1877 oženio se njegovom, 11 godina od njega mlađom,
učenicom Mabel Hubbard, kćerka čovjeka koji je nekoliko
godina finansirao Bellove eksperimente.
Godine 1879 uspijeva da napravi aparat za mjerenje zvuka, tako je po
njegovom imenu i nazvana jedinica mjere "decibel".
Pripisuju mu se još neki izumi kao: mehanička pluća, metalni
detektor, prvi diktafon, prva gramofonska ploča ali većina ovih
aparata su ostali samo crteži na papiru te se njemu pripisuje samo
telefon. Vjerovatno je ove druge ustupio Edisonu, ovaj je vidjevši u
njemu plodnog pronalazača brzo se sa njim sprijateljio i često ga
posjećivao. Pošto Edison nikad nije ništa činio bez interesa može se
pretpostaviti da je ovo druženje bilo iz ličnog interesa.
Salih Čavkić