Alexander Graham Bell
TOTOP

KOMPENDIUM

HISTORIJA ELEKTRONIKE
Bell A. Graham - 1847–1922
 

Salih Cavkic


Nauka i tehnika Indokti discant et ament meminisse periti.
Oni koji ne znaju neka uče, a koji znaju neka nalaze zadovoljstvo u tome da se podsjećaju.

 



Email



Telefon - Alexander Graham Bell


TELEFON


U vrijeme velikog vala eksperimentiranja i istraživanja koji je nastupio nakon definisanja osnovnih vrijednosti elektriciteta: Volt, Amper, Ohm,  istraživači su takorekuć svakodnevno svijet opčinjavali novim izumima do tada neviđenom brzinom. Neki od tadašnjih izuma ostavili su trag sve do današnjih dana. Ekspanzija istraživanja uzimala je sve veći zamah, jer jedni izumi su za sobom povlačili druge, pa ipak je jedan izum Aleksandra Grahama Bela (Alexander Graham Bell) interesantan i zbog toga što je na njegovom principu napravljen telefon koji se zadržao sve do današnjih dana, normalno uz niz novih dodataka i poboljšanja.
 Svijet je tada već imao Morzeov TELEGRAF, mada su se linije često kvarile zbog loše izolacije, kvaliteta kablova te zbog raznih prekida, bilo zbog plemenskih ratova, zemljotresa i dr. vremenskih neprilika, Svijet je ipak dosta koristio ovaj način komunikacije ali za razliku od telefona on je suhoparni način prenosa informacija. Telefon je ljudima omogućio da se vlastitim glasom obrate određenoj osobi, bez da neko drugi čita i kodira njihovu pisanu ili diktiranu poruku, kao što je to slučaj kod telegrafije. Znači, telefon je označio i novu eru intimnosti, ovome aparatu, koji je danas naša svakodnevnica i bez kojeg ne možemo zamisliti život i rad, udario je temelje Alexander Graham Bell.

Bel, Aleksander Graham (Bell, Alexander Graham)
Rođen u Edinburgu, 3 marta 1847, njegova majka je bila gluha te zbog toga su njegov otac i djed istraživali načine gluhonijemog govora i komunikacije. Upravo ovo je bio uzrok da već 10 marta 1876 napravi prototip telefona i izgovori prve historijske riječi "Mr. Watson, come here. I want to see you." Ovim je Bell uhvatio utrku sa njegovim kolegama istraživačima koji su mu visili za vratom sa manje više istim pronalascima.

Godine 1870 poslije smrti njegova dva brata porodica je emigrirala u Kanadu.

Godinu dana kasnije bio je učitelj u gluhonijemoj školi u Bostonu, Massachusetts, USA.
Međutim Bell nije samo učio gluhonijeme govoriti odn. komunicirati već je upotrijebio i njegovu inicijalnu privrženost pronalazaštvu. Pokušavao je da eksperimentira sa telegrafom ali od toga nije bilo skoro ništa.
Tek 1874 dobio je novu ideju, bio je uvjeren da postoji mogućnost da se ljudski glasa prenese elektromagnetnim talasima. Poslije dvije godine istraživanja bio je na tragu.
Konačno su Bell i njegov suradnik Tomas Vatson (Thomas Watson) napravili prvi historijski razgovor 10 marta 1876 godine. Iste godine je dobio i patent za njegov pronalazak.
Slijedeće godine 1877 oženio se njegovom, 11 godina od njega mlađom, učenicom Mabel Hubbard, kćerka čovjeka koji je nekoliko godina finansirao Bellove eksperimente.

Godine 1879 uspijeva da napravi aparat za mjerenje zvuka, tako je po njegovom imenu i nazvana jedinica mjere "decibel".
Pripisuju mu se još neki izumi kao: mehanička pluća, metalni detektor, prvi diktafon, prva gramofonska ploča ali većina ovih aparata su ostali samo crteži na papiru te se njemu pripisuje samo telefon. Vjerovatno je ove druge ustupio Edisonu, ovaj je vidjevši u njemu plodnog pronalazača brzo se sa njim sprijateljio i često ga posjećivao. Pošto Edison nikad nije ništa činio bez interesa može se pretpostaviti da je ovo druženje bilo iz ličnog interesa.

Salih Čavkić


Nazad na nauka i tehnika NAUKA I TEHNIKA - SCIENCE&TECHNICS
Historija elektronike - History of Electronics
Copyright by Cavkic
Any copying or reproduction without permission is strictly prohibited
Svaka vrsta reprodukcije i kopiranja bez dozvole strogo je zabranjena.
Page Construction: 07/07/1999 - Last modified: 28/11/2015